Название | Alzheimerova Bolest – I |
---|---|
Автор произведения | Dr. Juan Moisés De La Serna |
Жанр | Здоровье |
Серия | |
Издательство | Здоровье |
Год выпуска | 0 |
isbn | 9788873045717 |
Iz ovog studija ćemo imati malo podataka, osim oni u kojoj uključuju 50 sudionika tijekom dvije godine studija. Prema rezultatima pacijenti od Alzheimerove bolesti mogu se podijeliti u tri kategorije prema evoluciji simptoma bolesti.
Dakle, ta nije samo jedna bolest već tri, ili bolje, tri podtipa iste bolesti, od kojih svaka ima različitu evoluciju i stoga zahtijeva posebno liječenje za borbu protiv njih.
Naime, u priopćenju govori upalne, ne-upalni i kortikalne, nakon što je identificiran u svakoj od tih simptoma podtipova ali i u diferencijalnim proteinama.
- U upalnom podtipu je opaženo povećanje koji nije prisutan u druga dva podtipa C-reaktivnog proteina, prisutni pri proizvodnji upalu u tijelu; a protein albumin neophodni za održavanje krvnih žila tlaka.
- U pod-tipa ne-upalnih, gdje se ne opaža ranija povećanja, nepravilnost u tim proteinima.
- U kortikalnom podtipu, nije povezana s memorijskim problemima, prisutan u mlađih ljudi, s velikim problemima vezanim za tu temu, povezane s niskim razinama cinka u tijelu.
Izjava ne navodi što je razlika između ovih vrsta Alzheimerove bolesti i drugih demencija sa sličnim simptomima, za koje ćete morati da uspostavite nove diferencijalne dijagnoze kako bi znali unaprijed koja bolest za nalazi ispred bolesnika i da mu se ponudi što bolji tratman.
I ako autori ne ukazuju, može biti da je loša učinkovitost postojećih tretmana upravo na bazi ne-razlikovanja svake od tih podtipova, što je potrebno analizirati jer je jeftinije liječenje ili neki drugi, a ne kao što je trenutno, da to čini isto za sve.
Naime, autori brane da uz njihovo otkriće se otvara novi put do uspješnijeg liječenja, kako bi opisali određene karakteristike svakog od tih tipova.
Ipak, dobro je imati na umu da ti rezultati moraju biti potvrđeni u drugim laboratorijima prije nego što razmislite o njima definitivno ,dokazujući da je ista stvar nalazi bilo gdje u svijetu.
Da biste to učinili dijagnostičkog priručnika CIE-10 (Međunarodna klasifikacija bolesti trenutno u svom desetom izdanju) i DSM-V će biti uključene u budućim revizijama što ove specifične karakteristike svakog podtipa, kako u dijagnozi, kao i za liječenje, kada je poznajete.
Veliki napredak nedvojbeno na putu kako bi saznali što je Alzheimerova bolest, u isto vrijeme služi da objasni razlog zbog kojeg Psihofarmakologija je imala malo uspjeha u intervencije u Alzheimerovoj skrbi.
Ako u nešto možete biti sigurni u odnosu na Alzheimerove bolest je da je to problem koji se prvenstveno utječe na pamćenje, barem da je kako kao se zna u javnost.
I ako niste svjestni, gradite ono što je ta bolest i tko je blizu sjećanja. Zahvajuljuči ta sjećana možete ustati svako jutro, i znate da ste u svom vlastitom krevetu, stavljajući vaš ogrtač čim izađete iz kreveta znajući da poklopac i stavljajući kavu prije nego što odete na posao, znajući gdje se kava nalazi i kako funkcijonira aparat za kavu.
Sve ove akcije i mnogi druge možete učiniti zbog jednog razloga, jer pamtite svaki predmet koji vidite, znajući da je on imenovan, znate također gdje ga kupiti ili tko vam je ga dao.
Život bez memorije će biti kao list bijelog papira, ne bi bili u stanju prepoznati nikoga oko vas, ako imate nešto tamno ispred vas, to se ne miče i kako pokušavate je dotaknuti ona je mekana, ali i dalje ne znajući zašto treba, ili kako se zove, ili jednostavno koja je stolici gdje počiva haljina.
Zamislite da vam se približava netko da vam dadne poljubac i to je prvi put da ga vidite, pa čak i govori svama s puno samopouzdanja, i da riješi problem, ona kaže da je vaša žena, s kojom vjerojatno ste u braku već 30 godina, i sve od toga ništa ne sjećate.
Alzheimerova bolest je više nego ne znajući gdje ste ostavili vaše ključeve automobila ili zaboravljanja tjedno imenovanje u friserskom salonu, jer je prošao dan bez sjećana, to može biti samo posljedica nerazumijevanja ili manje operacije pamćenja zbog vaši godina.
Ova bolest dovodi ozbiljnije i važnije posljednice nego u naprednijim fazama i može dovesti osobu da ne prepozna njegovu obitelj, da ih je osijetio baš kao što bi kada je sa strancima, i oni također mogu izgubiti sposobnost da se prepoznaju u ogledalu, ne znajući tko to se odražava tamo, ni njihovo ime, niti išta o prošlosti.
Tragedija za svaku osobu, jer ljudsko biće obično se definira kao takva, upravo ono što je bilo, kako se zove, kada i gdje je rođen, gdje je studirao ili radio, i tako dalje, sve dok ne završite s više ili manje sjećanja života.
Sve memorijske strukture koje će graditi sjećanja, uzimajući kao osnovu ono što je već živio, na koji možete pristupiti kada god želite, prisjećajući se onoga što je učinjeno tijekom stupnja, ili kome je dao prvi poljubac.
Ali kad Alzheimerova bolest napreduje, počinju da se pojavljuju one što se nazivaju praznine u sjećanju, koje su kao prazna mjesta u mozgu gdje se izgube informacije koje su sadržane i time zaboravljajući sadržaj iznutra, koji radi na isti i na svijet oko sebe, tako da kada pokušate pristupiti kada želite zapamtiti, ostanu u bijelo, iako je samo nekoliko mjeseci prije u mogućnosti reći sve jasno detalje tog doba života.
Imajte na umu da ovaj proces gubitka snage i memorije, postupno se proizvodi s godinama, kao dio postupnog pogoršanja tjelesnih funkcija. No, kada se Alzheimerovea bolest pojavi, sve se mijenja, taj proces ubrzava, proizvodnja puno više vidljive i očigledne posljedice koje mogu dobiti onesposobiti osobe za obavljanje svojih funkcija samostalno svaki dan.
Problemi s memorijom smatrani su tijekom desetljeća kao prvi i glavni simptom u trenutku otkrivanja ove bolesti, ali prije nekoliko godina otkriveno je da prije nego što počnete gubiti pamćenje, osoba doživljava niz promjena koje pokazuju da nešto nije u redu unutra.
Te su promjene koje mogu proći neopaženo tih stranaca na ovu bolest i da se brzo opravdavaju više muke zbog starosti onih koji ga trpe, ne znajući razlikovati od onoga što je normalno starenje.
Iz Argentine je došao veliki korak za dijagnozu Alzheimerove bolesti, budući da oni koji su prikupili podatke o ponašanju i emocionalnim promjenama pacijenata, što ove prve znakove bolesti, davno prije nego što je amnezija evidentna. Zahvaljujući otkrićima kao što su to bili u stanju razviti alate za procjenu, kao što su NPI
Конец ознакомительного фрагмента.
Текст предоставлен ООО «ЛитРес».
Прочитайте эту книгу целиком, купив полную легальную версию на ЛитРес.
Безопасно оплатить книгу можно банковской картой Visa, MasterCard, Maestro, со счета мобильного телефона, с платежного терминала, в салоне МТС или Связной, через PayPal, WebMoney, Яндекс.Деньги, QIWI Кошелек, бонусными картами или другим удобным Вам способом.